Uspon do crkve sv.Nikole iz Gornjih Brela (Subotišća) 

Nadamo se da će iduću nedjelju (17. ožujka) biti lijepo vrijeme te nam pružiti zabavno i ugodno planinarenje, i to u 15:00 iz Gornjih Brela - Subotišća. Svi koji su bez auta i nemaju prijevoz, a željeli bi sudjelovati u ovom poučnom i laganom usponu do crkve sv.Nikole, neka se jave don Zvoni pa ćemo se organizirati. Definitivna odluka o izletu (ili odgodi ovisno o vremenskoj prognozi) će biti oglašena u nedjelju na Sv. misi.

Poučna staza Putovima drevne Berulije od Subotišća do Crkve sv. Nikole duga je oko 2.700 m, a savladava se za oko sat vremena u jednom smjeru, ovisno o fizičkoj spremi posjetitelja. Obilježena je s devet poučnih tabli. Ovo je lagana planinarska staza, njen obilazak traje oko 1 h. Naravno, kao i za svaku planinarsku stazu potrebna je čvršća planinarska obuća. Početak staze je u današnjem središtu mjesta Brela Gornja, u Subotišću. Staza dalje vodi do nedavno iseljenog naselja Gornja Mala sa starom crkvom Gospe od zdravlja iz prijelaza sa 17. na 18. stoljeće, starim kamenim kućama, guvnima i bunarima. Staza dalje sa svoje desne strane ostavlja ilirsko groblje zvano Gomila i drevno naselje Besedišće, prolazi pokraj drevnog naselja Klešići, izvora Vodice, špilja Mrkore, te guste borove šume znakovitog naziva Dubrava, do crkve sv. Nikole (572 m nadmorske visine) iz 14.st. – donedavnom stoljetnom zaštitniku Brela.

Tragovi minulih vremena svjedoče na svakom koraku: pašnjaci i livade, vrela "žive" izvorske vode, torovi i pastirske staje na padinama pitome planine gdje su pasle ovce, koze, konji, mazge i magarad. Lovile s se jarebice i zečevi, a odnedavno divlje svinje i divokoze. Danas se ovim krajolikom sreću ljubitelji prirode: izletnici, planinari, turisti, učeničke ekskurzije, umirovljeničke skupine… Miris vriska, kadulje, žuke i tilovine liječi dušu, mame izletnike i zaljubljenike u ovu pitomu planinu. Gnijezde se ptice i cvrkuću sa stabala. Poučna staza ima što pokazati, još više svjedočiti o nepatvorenom prirodnom dragulju, stvaralaštvu žuljevitih ruku ovdašnjih žitelja, privrženih svom ognjištu i stalnoj borbi za održanje i opstanak u skladnom suživotu s prirodom.

 

Nesebičnim zalaganjem gospođe VANJE KUZMANIĆ, prepisan je jedini običajnik koji imamo u župi. Smatram ga vrijednim spomenikom vremena, ne samo zbog običaja koji su u njemu zabilježeni, već I stoga jer uzorno pokazuje, preko pera svog župnika don MATEJA MIHANOVIĆA, kako su pređi razmišljali o misi I o svojim kršćanskim običajima. Neki od njih su zaboravljeni, neki se ne mogu vratiti iz objektivnih razloga, ali bez obzira na to možemo o njima razmišljati I pričati kako se ne bi zaboravili. U te običaje su upisani životi svih predaka ovoga kraja. Svi su ti naši stari pjevali u crkvi, svi su išli u procesije, svi su oni molili prema običajima ovoga kraja. Stoga, onaj koji se malo zadubi u ono o čemu je pisao dobri don Mate, možda će pronaći lica svojih djedova I baka.

 U nakani da svima donesemo dašak onog vremena, iznosit ćemo dijelove ovog običajnika iz tjedna u tjedan.

KORIZMA

  1. Čista Srida

 U jutro ranije najprije blagoslov pepela učinjena od maslina lanjske cvjetne nedilje. To remeta uredi i donese na čistu sudu na oltar. Iza sv. Mise pepelavanje. Budući ne dođe puno svijeta, već samo oni kod župne crkve – Lokva- to sahrani pepela do prve nedilje, te iza sv. Mise pepelaj. Mnogi ponesu pepela kući, te sami ostalim članovim udjele pepel: Spomeni se čovječe...

  1. Korizmena nedilja

Remeta daje znak zvonom iza trećega za „Put Križa“ koji se obavlja iz „Bogoslužbenika“. U I. nedilju Koriz. Progovori o značenju Sv.Putnog Križa, o oprostima itd, o životu kakav treba da bude kod svakog kršćanina katolika kroz Korizmu, itd.

 Preporuči da svako nabavi „Plač Gospin, Muku Gospodinovu, Uru klanjanja, pa da obavljaju i pjevaju bilo u kući ili u crkvi privatno put križa.

 Najbolje bi učinio da dobaviš iz knjižara sam te „libriće“ pa ih prodaš uz cijenu knjižarsku.

 I ovakva vrst pastorizacije vrlo dobro djeluje. Ne žali truda u kupovanju malih vjenčića, to se isplaćuje vrlo povoljno duhovno kod mnogih, kojim u ruke dolaze razni vjenčići, molitvenici, itd.

  1. Cvjetna Nedilja

 Put Cvjetne nedilje najavi s oltara da služba Božja počima ranije radi duže službe, blagoslov granja, muke. Itd. Put Križa se ne radi. Ostalo po Misalu.

 PAZI

 Do godine 1919. Nije se nikada obavljala pobožnost: Ure klanjanja pred izloženim Svetotajstvom. Te sam godine to uveo baš na Cvjetnu nedilju iza sv. Mise, a s razloga: (nap. Organiziraj za pojedine sate)

 Pošto je župa vrlo rastirana, te daljnji komšiluci u velikom broju dolaze s palmama na blagoslov, dok ostalih nedilja rijetko dolaze u tolikom broju – to sam tu prigodu uhvatio da i oni iz daleka ostanu iza sv. Mise da učine uru klanjanja. I veliki ih broj ostane na prvom satu klanjanja. Iza ovog sata dolaze oni bliži crkvi. I vrlo pobožno, opazio sam, da svako vrši počevši od školskog starijeg djeteta do starca i starice, neki i po više sati. Absolutna većina ima „Uru klanjanja“.

 Reguliraj sat da po njemu od časa izlaženja Svetotajstva ide redovito i da remeta tačno zvoni pri kraju svakog sata udarajući 40 puta u veliko zvono – znak promjene- Kad znaš da je brzo kraj sata, dođi na vrata crkve i ne puštaj nikoga unutra, dok ne izađu oni što su bili. Kad ovi izađu, nek pristupaju – ulaze drugi, jer nastaje gužva izlazećih i ulazećih u isto doba.

 Preporuči – obavijesti nedilju prija na pobožnost, kao i to o značenju pobožnosti, o oprostima, itd te i okolnost da kad čuju udar sati Ure klanjanja da kleknu ako se gdje mu drago nalaze i reknu: blažena ura i blaženi čas, u kom se rodio Isus spas naš.

 Izloženo Svetotajstvo stoji do 6 sati posli podne. Župnik si izabere sam sebi neki zgodniji sat ili u početku ili pri svršetku te u koti kleči pred oltarom i čini svoju pobožnost.

 Konac klanjanja zaključi (nap. U propovijedi) običajnim zaključkom Blagoslova sa Svetotajstvom po obredniku.

 Za ovu župu ja nisam mogao nači zgodnijeg dana do Cvijetne nedilje, a ti moj naslidniče čini što misliš da je bolje i misliš da si iskusniji.

 A crede experto.

 Blagoslov traje ½ sata, Muka ¾ sata, pa rema tomu može se početi misa.

 Sv. Josip, 19. Marta

 Sv. Misa u Sv. Marka u Vrulji. Urani se ranije, da se ispovjede starci i starice ( uskrsna ispovijed. Možeš poći na konak da ti lakše bude radi ispovijedi starosti.

 Zapovjedni blagdan!

 Blagovijest – samo spomeni – ništa

 

Velika Nedilja

 Na Cvjetnu nedilju javi službe kroz Veliku nedilju.

  1. Na Veliku Sridu prid mrak: Jutarnja sa pohvalam iz Oficija Velike Nedilje (priredjen od F. P.Vlašić).

  1. Na Veliki Četvrtak ustani rano jer te čeka puno naroda za ispovid. Ako ranije počneš ispvidat moći ćeš početi Sv.Misu oko 9,00 sati. Ne pričešćuj nikoga prije Sv.Mise. priko mise pristupljaju, jer inače ako ih pričestih mnogi bi utekli kući.

– ostalo sve po misalu –

Popodne prid mrak kao broj 1.

  1. Na Veliki Petak počima služba .................... oko 8 ½ - sve po misalu.

Pri ljubljenju križa: najprije župnik sa svoja dva služitelja, dječaka školarca pridje na vrata crkve, izuje cipele, stane u crnim bječvama i trikrat diže se i klekne ( na vratima, na sred crkve i kod križa) pomolivši se pristupa k položenom Propelu na prvim stepenican oltara i poljubi klečeći Propelo i udjeli milostima za Sv. Grob Gospodinov u Jeruzalemu. Tako idu redom svi ostali najprije muški pa ženski i svi udjele milostinju. Sva milostinja tu skupljena šalje se odmah Biskup.ordinarijatu.

 Na Veliki Petak posli podne malo ranije nego prva dva dana jutarnja( off. tenebris). Za vrijeme Pohvala župnik se povlači u sakristiju da se sabere za „Govor Velikog Petka“.

 Moj naslidniče gledaj pripravit se dobro. Mnogo se je naroda skupilo. Valja da plačeš i ti i oni. Pri koncu okreni se Propelu, koje stoji na oltaru i pitaj oprost za grijehe svoje i tvog puka ...... pa nek se udostoji On sa svog uzvišenog Prestolja blagosloviti Sv.Oca Papu ....., našu državu ....., naše mjesto ......... itd.

Odmah iza propovijedi slijedi Procesija iz crkve preko ogranka ako je ljepo vrijeme, inače obavi u crkvi. Pri povratku u crkvu, na oltaru gdje je položeno bilo Svetotajstvo (Gospin oltar), okreni se sa Svetotajstvom prema puku – i pjevača 2 počimlju glasno-jasno da pjevaju: Ispovidajte se ..... sve do konca, a iza svakog retka puk odgovara : Jer je u vike milosrđe njegovo.

 Na svršetku svećenik prikriži sa Svetotajstvom i pohrani ga i tim večeras sve svršava.

 Za večer Velikog Petka sakuplja se nekoliko dana prije novac za rasvjetu ( bubice od petrolja) i prozori sa svjećam urešu. I crkva doprinaša za petrolij.

 Na Bilu Subotu

 Župnik oko 6 sati jutra ide u Čelinu da blagoslovi jaja, etc. Kad se vrati iz Čeline odmah počimlje službu prema Misalu.

 Posli podne ide sa remetom u Vrulju k crkvi Sv.Marka za blagoslov, onda u Dubočaj, pa u Mimica i napokon u Medića i vraća se oko 7 sati kući. Za blagoslove daju jaja, ko više, ko manje i budi zadovoljan jer mnoga sirota ne ima...

 Svi ovi blagoslovi obavljaju se u Koti, štoli, po rimskom ritualu oškropljenjem blagosl. Vodom i pokadinjen tamjanom.

  Uskrsnuće Gospodinovo

 Oko 6 sati ovi od Lokve donašaju u crkvu blagosloviti jaja, kruh, etc.

 Na 8 sati mala Misa. U slučaju da radi ružna vremena nije župnik mogao poći blagosloviti jaja na Bilu Subotu u Mimica, tada župnik pođe tamo oko 7 uri na kraju i tu blagoslovi i reče sv.Misu prvu, i odmah se vraća, da za 10 ½ sati počme pučku sv.Misu. Sila naroda se okuplja iz daljih komšiluka i triba ih čekati osobito ako se je ugledao preko „Počivala“ ili Čelina.

 Preko sv.Mise po običaju propovijed, čestitanje puku ... Iza sv.Mise Blagoslov sa Svetotajstvom: Samo Svetotajstvu dakle tomu....

 Posli podne ništa.

 Drugi dan Uskrsa

 Sv.Misa po običaju. Obično se čita poslanica: Oprosti

 Mali Uskrs

 Ako je slučajno bilo ružno vrijeme na Uskrs – onda obično dodje mnogo naroda iz udaljenih komšiluka pa treba propovijed udesiš tako da čuju, oni koji na Uskrs nisu mogli doći, o misteriju uskrsnuća etc.